Yule/Zimska kratkodnevica

Kao i u ostalim religijama svijeta tako i Vjestice imaju svoje praznike.Prvi od njih je Yule, Zimska ravnodnevnica. Velika Boginja rada sina, Boga.To je doba kada se rada i pocinje nova godina pa se u skladu sa tim i treba ponasati.
-Tradicionalna vjesticja jela-pecena purica, orasi, vino.
-Tamjan-bayberry, cedrovina, bor i ruzmarin
-Svijece-zlatna, crvena, zelena i bijela
-Kristali-Rubin



Candlemas/Imbolc

Posto se ime ovog praznika neda prevesti,reci cu da se slavi 2. februara. To je festival Svijetla i Plodnosti.Sada je pravo vrijeme za ritual samoposvecenja.Ovaj praznik predstavlja novi duhovni razvoj i ostavljanje starih problema za sobom. Mozete takoder poglrdati u svoj magicni "kovceg" i obnoviti
sadrzaj, npr. noz, stap,pentagram,bilje...
-Foods-suncokretove sjemenke, kolaci i biljni cajevi
-Tamjan-bosiljak, mirisna smola and vistarija
-Svijeca-roza, crvena i smeda
-Gemstones-ametist, oniks i tirkiz.



Ostara

Oko 21. marta.Oznacava prvi dan istinskog proljeca. Velika Boginja prekriva zemlju plodnoscu, budi Je iz sna, a Veliki Bog raste i polako dostiza zrelost.Ovo je pravo vrijema za raditi nove carolije, posaditi nove biljke u svoj magicni vrt, obnoviti ili napraviti obredni prostor u vrtu okruzen biljem i prirodom.Boje se jaja i stavljaju na oltar kao talismani.Poznati Uskrsnji Zecvuce svoje korijene iz Vjesticje Religije.
-Tradicionalna hrana-tvrdo kuhana jaja, kolaci od meda i sezonsko voce.
-Tamjan-ljubica, jasmin, ruza, jagoda
-Svijece-Zlatna, zelena, zuta i roza
-Kristali-ametist, akvamarin i hematit.



Beltinne

30. aprila. Slavi se ujedinjenje Boginje i Boga, isto tako to je i festival plodnosti. Tradicionalne boje su crvena i bijela. Cvijetne latice mogu biti upotrijebljene u kuci za zastitu.
-Hrana-crveno voce, biljne salate i jecmeni kolaci.
-Tamjan-obican,ljiljan i ruza
-Svijece-crna, zelena
-Kristali-smaragd, narancasti karnelian, safir and ruzicasti kvarc.



Ljetna kratkodnevica/Midsummer

Oko 21. juna.Obiljezava najduzi dan u godini.To je vrijeme za magiju svih vrsta, ali morate paziti da nekome ne naudite.Na to pazite uvijek. Pokusajte zapamtiti san koji cete sanjati jer vlada vjerovanje da ce se san koji se sanja na taj dan ostvariti. To je slavlje strasti i uspjeha.
-Hrana-svijeza povrce, ljetno voce, crni kruh, pivo i medovina.
-Tamjan-obican, limun, mirta, bor, ruza and vistarija
-Svijece-plava, zelena, zlatna i crvena
-Kristali-zeleni kristali.



Lammas

2. august.Vrijeme prvih zetvi. Veliki Bog gubi svoju snagu kako sunce odlazi sve juznije svaki dan inoci postaju duze. Veliki Bog umire a opet zivi u Velikoj Boginji kao njeno dijete. Nista u svemiru nije vjecno.
-Hrana-domaci kruh (psenica, oat and kukuruz), orasi, divlje bobice, jabuke i riza, pite od bobica,pivo and.
-Tamjan-alojevo drvo, ruza, sandalovina
-Svijece-narancasta, zuta
-Kristali-aventurin, citrin, peridot, sardoniks



Jesenska ravnodnevica

Oko 21. septembar.Obiljezava kraj zetve.Dan i noc su jednaki. Veliki bog se priprema napustiti svoje tijelo da bi se obnovio i ponovo rodio na proljece. Vrijeme zahvale i meditacije.Sada je vrijeme za izvodenje rituala sa krisalima i kamenjem sakupljenim tokom godine..
-Hrana-kukuruzni kolaci, jela od psenice, krusi, orasi, povrce i jabuke, mrkve, luk,krumpir i rajcica.
-Tamjan-mirta i kadulja
-Svijece-smeda, zelena, narancasta i zuta.
-Kristali-karnelian, lapis lazuli, safir, zuti ahat.



Noc vjestica/Samhain

31. oktobar.Velikog Boga vise nema, ali ne zauvijek nego ce se opet roditi kada dode Yule.To je vrijeme kad duse napustaju ovaj svijet i kada se reinkarniraju. Ovaj prazink se smatra Vjesticjom Novom Godinom, predstavljajuci jedan puni krug godine.Sad je vrijeme da se sjetimo nasih predaka i svih onih koji su vec pokojni.Vjeruje se kada se na Noc Vjestica zapali nova Narancasta svijeca i pusti se da izgori do jutra, da to donosi srecu.Ali losa sreca moze doci ako se kruh pece na taj dan ili ako se potuje nako zalaska sunca.Crne Svijece se upotrebljavaju da bi otjerale negativitet i lose utjecaje. Vjesticje Tradicije-bacanj runa, rezbarenje budeva i stajanje pred ogledalom i zazelite tajnu zelju.
-Hrana- jabuke, bucnica, ljesnjak, kukuruz, pita od brusnica, pivo i biljni cajevi.
-Tamjan-jabuka, heliotrop, metvica, orascic i kadulja
-Svijece-crna i narancasta
-Kristali-svo crno kamenje i kristali(opsidijan i oniks).

ovo je pokupljeno iz knjige viktorija faust vjestice

Glavni se blagdani nazivaju Sabatima. Njih je četiri, te se između njih datumski pojavljuju spomenuti manji blagdani. Blagdani su, u skladu sa prirodom, podijeljeni na ekvinocije i solsticije, pošto su stari pogani slavili nova doba s obzirom na promjene u prirodi koje su zamijećivali, kako su se vremena mijenjala.

Božica rađa sina, Boga, na blagdan Yule. Yule (iliti Božić) je također i zimski solsticij. To je vrijeme najvećeg mraka na zemlji, odnosno, to je doba kada je dan najkraći u cijeloj godini. S obzirom da je po poganskom vjerovanju Bog koga je rodila Božica, sunce, odnosno Bog sunca - smatra se da se na taj dan i sunce ponovno rađa. Božica mukom prolazi kroz zimsko doba svoga konačnog porođaja te se nakon toga odmara. Tada se pale svijeće i sva druga dostupna svjetla, u znak slavljenja rođenja Boga. Ovaj blagdan obično se slavi oko 21. prosinca.

U današnje doba taj je dan isto tako i podsjetnik na ponovno rođenje koje uvijek slijedi iza smrti. To je vrijeme kada se zahvaljuje Bogovima što su nam dali snage i proveli nas kroz mrak zime koji je prisutan. Gledamo sa zahvalnošću na naša stara postignuća,

Nakon Yula, po kalendaru slijedi Imbolc, slavljen kalendarski 2. veljače. U engleskoj literaturi često je spominjan i kao "feast of Brighid", prema keltskoj Boginji liječenja, poezije i kovača, te vatre - koja se naziva Brighid. Na ovaj se blagdan slavi nadolazeće proljeće. Božica se oporavila od rođenja. Svjetlost mladoga Boga sunca probija se i postaje sve jača, a samim time i dani sve duži. Ovaj se blagdan također naziva još i svetkovinom baklji ,Oimelc, te Lupercalia.

Ime "Imbolc" u prijevodu znači "u mlijeku", jer se u to doba kod trudnih ovci, počinje stvarati mlijeko za mladunčad, te na taj način seljaci uvijek znaju kada nadolazi proljeće.

Ovo je doba dobro za promišljanje o našim budućim željama i planovima, koje ćemo ostvariti. Molimo Bogove da nam daju snage da to i učinimo. Boje ovoga blagdana su zelena, bijela i narančasta, a biljke specifične za ovaj dan su svi vijesnici proljeća.

Potom slijedi Ostara (iliti Uskrs), odnosno prvi dan "pravoga" proljeća, koji se slavi 21-og ožujka. To je također i proljetna ravnodnevnica (poznat također kao vernalni ekvinocij), vrijeme kada je sunce na svojoj najsjevernijoj točci... Na ovaj dan priroda se budi i svjetlost počinje nadjačavati tamu, jer su sada konačno dani jednako dugi kao i noći. Božica je sada u naponu snaga, te blagoslivlja zemlju, podarujući joj plodnost. Snaga mladoga Boga sunca sve više raste i jača. To je dan kada se u biti slavi Božica plodnosti, čije je ime prema sjevernjačkoj mitologiji, Ostara.

Ovaj blagdan simboliziraju jaja raznih životinja te mladi zečevi, kao i drugi simboli plodnosti i ponovnog života u prirodi, nakon dugog razdoblja zime. Boje Ostare kao blagdana su zelena i žuta, a biljke: violete, irisi te sve drugo voće i proljetno cvijeće u cvatu.

Nakon Ostare, slijedi Beltane, poznata i kao May Day, blagdan koji se slavi 1. svibnja. U ovo doba mladi Bog dostiže svoju punu snagu te postaje muškarac. Zaljubljuje se u Božicu, koja mu se podaje, te ona ponovno ostaje trudna. Na ovaj se dan slave muški i ženski pol u prirodi, te njihovo zajedništvo i ujedinjenje. Život se obnavlja, sve vrvi od životne energije i snage, a životinje u prirodi u ovo se doba pare.

Na ovaj se dan pale velika svjetla, tj. baklje u čast Boga plodnosti Belenosa. Isto tako, na velike se drvene kolce vješaju raznobojne duge trake, koje vijore na vjetru. Kolci simboliziraju falus, muški pol u prirodi, a trake ženstvenost, ženski pol.

Cvijeće i bilje, koje je u proljeće posađeno, sada pupa. Bilje specifično za ovaj blagdanski dan jest općenito svo cvijeće koje u ovo doba pupa, a pogotovo ruža i ljiljan te razne trave. Boje ovoga blagdana su zelena, plava, žuta i blago ružičasta. Zanimljivost vezana uz ovaj blagdanski dan jest ta da su stari poganski narodi smatrali kako će djeca začeta na ovaj dan, imati posebne moći i biti veoma osobita i nadarena.

Midsummer, odnosno Litha, blagdan je koji slijedi nakon Beltanea. To je ljetni solsticij. Slavi se 21. lipnja, na prvi dan ljeta. Ovo je doba kada su priroda, njena plodnost i snaga na svome apsolutnome vrhuncu i samim time kraju, pošto iza ovoga razdoblja ciklus lagano ponovno kreće "silaznom" putanjom. Priroda je okupana u plodnosti Boga i Božice. Ovo je doba pogodno za magijske rituale gotovo svake vrste.

Na taj se dan slavi festival nazivan "Feast of Faery". Isto tako, ovo doba trebali bi iskoristiti zagledavši se u sebe te vidjeti kako smo iskoristili svoje potencijale i obavili i ostvarili predhodne planove i htijenja.

Lavanda, kamilica, ruže, ljiljani te ivančice, cvijeće su ove blagdanske svečanosti. A boje koje ga obilježavaju su plava, zelena i žuta.

Lughnasadh, Lammas- je slijedeći po redu blagdan, a pada na 1. kolovoza. To je svečanost povodom prve žetve, tj. svečanost Boga Lugha - Boga Sunca prema keltskoj mitologiji.
Biljke su dale svoje dozrele plodove. I na taj način, ispustivši na tlo svoje sjeme, ponovno počinje prirodni ciklus. Kako u prirodi nestaje snage, tako slabi i Bog sunca. Tama ponovno preuzima vladavinu i Božica s tugom shvaća da njena ljubav, Rogati Bog polako umire. Pa ipak, on živi i dalje u njoj kao plod njihove ljubavi.

Ovo je vrijeme kada trebamo zahvaliti Bogovima prirode na žetvi i sjetvi, te vrijeme kada slavimo snagu i zdravlje. Na taj se dan također slave i Bogovi zrnja- Demeter i Ceres.

Boje ove svečanosti su žuta, smeđa, zelena i narančasta. A biljke koje ju obilježavaju su: suncokreti, bobice i općenito, plodovi sabrani u žetvi.

Mabon ili jesenji ekvinocij, blagdan je koji se obično slavi na 21. rujna, a obilježava kraj žetve. Ovo je vrijeme kada se Bog priprema za svoju skoru smrt te se oprašta od svoga fizičkog i psihičkog tijela, znajući da će jednoga dana, s ponovnim početkom ciklusa, biti ponovno rođen.Dan i noć sada su ponovno jednako dugi. Ovo je isto tako i doba zahvalnosti, meditacije te evaluacije postignutog kroz plodno razdoblje. Slijedi priprema za mračno doba godine.

Ovaj blagdan obilježavaju lješnjaci, orasi, kukuruz, hrast te šišarke s borova drveta. Boje Mabona su narančasta, tamno crvena, žuta i smeđa.

Nakon Mabona, slijedi Samhain te je njime sam prirodni ciklus završen, odnosno počinje iznova.

Samhain je nova godina poganskoga kalendara, a slavi se 31. listopada.

U američkoj kulturi ovaj je blagdan poznat i pod nazivom "Halloween", odnosno "Noć vještica". U kršćanskome kalendaru ovaj se blagdan slavi na gotovo isti datum te ga se naziva "Svi sveti" ili "Sisvete".

Samhain obilježava dan kada je granica između svijeta mrtvih (svijet sjena) i svijeta živih, najtanja. Na taj dan pogani slave i štuju svoje pretke, odnosno to je vrijeme zamišljanja nad svojim korjenima te zahvaljivanja svojim mrtvim predcima...općenito doba refleksije nad vlastitim životom. Bog sunca je napustio Božicu, te otišao u podzemni svijet. Slijedi doba zime i mraka.




Bilje i drveće koje je specifično za ovaj dan jest: bundeva, kadulja, krizantema, hrast, jabuke, te sve vrste oraha i oraščića. Boje:narančasta.

Samahin je najdraži blagdan u mnogih pagana. Tamna polovica godine započinje na ovu noć. Ovaj je praznik vještičja Nova godina, kao i treći i posljednji festival berbe i žetve u kolu godine.
Tradicionalno, Samahin je mesni praznik. Ovo je vrijeme kada se goveda i ostala stoka pripremaju za hranu u nadolazećim zimskim mjesecima.


Samahin je ujedno i posljednja proslava prije početka zime. Neobično jake zime i kasni dolazak proljeća ugrožavali su živote naših predaka, a oni nisu imali mogućnost da predvide temperament godišnjeg doba. Morali su se pouzdati u preporod prirode, u mitove i priče tog teškog razdoblja poteškoća i briga. Nada i obećanje u reinkarnaciju (njih samih kao i prirode) bio je melem koji je liječio psihičku nesigurnost naspram budućnosti.

Smatra se da je u noći Samahina veo između svijeta živih i svijeta mrtvih najtanja. Ovo je dan mrtvih za moderne pagane isto kao što je u davnoj prošlosti bio za Kelte, Egipćane, drevne Meksikance, noć prisjećanja na pokojne bližnje i štovane pretke.
Nitko od nas ne zna što će se dogoditi nakon smrti (pod pretpostavkom da imamo trajnu dušu). Samahin je vrijeme pronicanja i slavlja tamnih misterija pagana samih i svijeta prirode, reflekcija u spasenje Božice starice i Boga podzemlja.

Samahin je također poznat po nazivu „Noć vještica”, „Noć svih svetih”, „Noć mrtvih”, „Treća žetva” i „Keltička nova godina”.

KORESPONDIRANJE

Simbolizam: Treća žetva, mudrost Božice starice, smrt Boga, reflekcija na Kolo godine, nova godina, reinkarnacija, skriveni/tamni misteriji, preporod nakon smrti.

Hrana: bijela repa, jabuke, lješnjaci, govedina, svinjetina, perad, kruh od gingera

Napici: medovina, jabukovača, začinjena pića, začinjeno vino

Bilje: angelika, vučjak (mali čičak), mačja metvica, menta (Menta pulegium), suncokret, kadulja - žalfija, divlji ginseng, pelin, estragon - tarkanj

Cvijeće: Neven, krisenteme,

Drveće: akacija, jabuka, čempres, lješnjak,

Incensi i ulja: cedar, bor, klinčić, smola, korijandar, eukaliptus, mirta, tamjan, pelin, patchouli, pepermint, bosiljak, sandalovina, vertivija, mahovina

Boje: Crna, smeđa, narančasta

Kamenje: amber, krvavi kamen, karneol, bistri kvarc, diamant, granit, zlato, hematit, jaspis, mramor, opsidijan, opal, safir, rubin, čelik

Životinje: jelen, šakal, mačka, šišmiš, škorpion, ovan, vrana

Mistična bića: Goblini, Harpies - Merlinova sova

Bogovi: Bog podzemlja, Am-Heh (egipatski), Anubis (egipatski), Arawn (velški), Cernunnos (keltski), Dis (rimski), Had (grčki), Heimdahl (norveški), Herne (engleski), rogati Bog (europski), Kronos (grčki), Loki (norveški), Nefertum (egipatski), Odin (norveški), Osiris (egipatski), Pluto (grčko-rimski)


Božice: Božica strica i Božica podzemlja, Arachne (grčka) Aradia (talijanska) Badb (irska), Cerridwen (velška), Eris (grčka), Fortuna (rimska), Freya (norveška), Hecate (grčka), Morrigan (keltska), Rhiannon (velška)

Dekoracije: jesensko lišće, jabuke, tikve, kukuruz, lješnjaci, sjemenke

Tradicionalne aktivnosti: divinacija, sušenje bilja za zimu, slavljenje i molitva božanstvima za nadolazeći mrak, vještičja kugla

Čarolije/ritualni rad: astralna projekcija, prizivanje prošlih života, misterija tamnog mjeseca, proricanje, zaštita, unutarnji rad, bistrenje zapreka, tranzicija, koluminacija, transformacija, rješavanje loših navika, štetnih odnosa i veza, bolesti, neuspjeha i siromaštva, sve što ne želite povesti u novu godinu!

Noć vještica

Noć vještica tradicionalno je slavljena 1.studenog. I popularne/moderne tradicije se sjećaju da je noć važnija od dana samog, no one se usredotočuju na 31.listopad s početkom zalaska sunca. Čini se da teže prema velikom Keltičkom prazniku - proslavi Nove godine. Nije da samo Kelti slave ovaj dan, zapravo iznenađujuće je koliko antičkih i nepovezanih kultura (Egipat, Meksiko) slave ovaj festival mrtvih. Većina modernih tradicija pagana slijedi običaje britanskih otoka. Samahin nije samo kraj jeseni, važno je također što označava kraj stare godine i početak nove.

U starim se kulturama vjerovalo da se na ovaj dan mrtvi, ako žele, mogu vratiti u zemlju živih za vrijeme noći i slaviti sa svojom obitelji, plemenom ili klanom. Put se mrtvima označavao svijećama da bi se znali vratiti kući. Na posebnim se mjestima ostavljala hrana za one koji su te godine preminuli.

Ovo je također noć za tehnike divinacije i proricanja budućnosti. Razlog toga proizlazi iz Keltičkog pogleda naspram vremena. U modernim kulturama koje koriste linarni koncept vremena, novogodišnja večer je početna polaznica miljama udaljeni put od preporoda do ponovne smrti. Tko ova noć označava točku izvan vremena, gdje prirodni se poredak svemira vrača unatrag u prvotni kaos i priprema put prema novom poretku. Samahin je noć koja postoji izvan vremena i teži sagledavanju svih ostalih oblika vremena. U ovoj noći najbolje uspjevaju tehnike čitanja budućnosti putem tarota, kugle, čaja.

imam i ja tu knjigu zbilja je dobra i dobro objašnjava

jučer sam nabavila knjigu od bucklanda "vještičje umijeće". buckland je priznat i poznat,svi znamo za njega.. al on npr za Yule kaže da se koriste svijeće drugih boja i dosta drugačije piše o svim blagdanima. Sad,kome vjerovat. To je glavni problem kad vas nema tko voditi pravim i provjerenim putem..ali ja ću radije vjerovat bucklandu nego v.faust